Kreće li vaše dijete ponovno u vrtić? Pripremite se na viruse i ojačajte djetetov imunitet!
Najčešće bolesti kod predškolske djece
Najčešće bolesti u ranom djetinjstvu su infekcije dišnog sistema, slijede proljevi i s njima povezane bolesti te infekcije mokraćnog sistema i kože. U posljednje vrijeme sve su češće i alergije sa širokim spektrom kliničkih simptoma.
Podjela infekcija dišnog sistema:
Infekcije dišnog sistema možemo razvrstati prema više mjerila:
- mjestu infekcije,
- vrsti uzročnika,
- toku bolesti i komplikacijama.
Infekcije dišnog sistema dijele se s obzirom na mjesto infekcije na upale gornjih dišnih puteva i donjih dišnih puteva. Upale donjih dišnih puteva (upala dušnika, bronhija i pluća) uključuju samo pet posto svih infekcija dišnog sistema. Djeca najčešće obolijevaju od infekcija gornjih dišnih puteva (nosa, krajnika, uha i ždrijela). Te infekcije u pravilu nisu ozbiljne i samo iznimno ugrožavaju djetetov život. Ako se ponavljaju i ako su dugotrajne, mogu poremetiti kvalitetu djetetovog života.
S obzirom na uzročnike infekcije dijele se na virusne, bakterijske, netipične, gljivične i parazitske.
Od 90 do 95 posto akutnih infekcija dišnog sistema uzrokuju virusi. Bakterije su primarni uzročnik samo u 5 do 10 posto slučajeva svih infekcija dišnog sistema.
Drugi su uzročnici još i “netipične bakterije” (mikoplazme i klamidije) te različite gljive i paraziti kod djece s oslabljenim imunološkim sistemom. Tok virusne infekcije može zakomplicirati sekundarna bakterijska infekcija koja je posljedica oslabljenosti organizma i ozlijeđenosti sluznice dišnih puteva. Zato sekundarna bakterijska infekcija ima složeniji tok bolesti i širi se u okolna tkiva.
S obzirom na trajanje infekcije dišnog sistema dijelimo na akutne infekcije s čestim akutnim infekcijama, koje se definiraju kao učestale, i na hronične infekcije, koje traju više od tri mjeseca.
Koji su znakovi infekcije dišnog sistema?
Opći simptomi: malo povišena tjelesna temperatura, umor, slabost, pospanost, groznica, nemir, razdražljivost, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak apetita; simptomi se različito razvijaju za različite bolesti.
Lokalni simptomi infekcija gornjih dišnih puteva (prikazani su s obzirom na zahvaćene tjelesne organe)
Infekcije gornjih dišnih puteva | Lokalni simptomi |
|---|---|
Akutna upala nosne sluznice (obična prehlada, rinitis) | svrabež nosa, kihanje, voden, sluzav ili gnojan iscjedak iz nosa, začepljen nos, disanje na usta, isušena sluznica, povremeno nadražujući kašalj |
Akutna upala paranazalnih sinusa (sinuzitis) – česta komplikacija obične prehlade | sluzav ili gnojan iscjedak iz nosa, začepljen nos, glavobolja, jak i nadražujući kašalj koji uzrokuje slijevanje sluzi iz nosa u ždrijelo, češći noću i prilikom ležanja |
Akutna upala ždrijela i krajnika (faringitis i akutni tonzilitis) | bolno ždrijelo, grebanje u ždrijelu, otežano gutanje, tjeranje na kašalj, crveno ždrijelo i krajnici ili bijela naslaga na njima, često povraćanje i bol u želucu |
Akutna upala ušiju (otitis) – najčešća upala srednjega uha | s iscjetkom iz ušiju ili bez njega, bolovi u uhu, lošiji sluh |
Akutno upala ždrijela (laringitis) | promuklost, ponekad gubitak glasa, kašalj poput laveža, zadihanost i hroptanje pri udisanju, gušenje |
Akutna upala epiglotisa/poklopca (epiglotitis) | nemogućnost gutanja, bolno ždrijelo, povećano izlučivanje sline, promuklost, nagnutost naprijed prilikom sjedenja, zadihanost i hroptanje pri udisanju, bez kašlja, gušenje |
Lokalni simptomi infekcija donjih dišnih puteva
Infekcije donjih dišnih puteva | Lokalni simptomi |
|---|---|
Akutna upala dušnika (traheitis) | nadražujući kašalj, također i s prisutnošću sluzi koja postepeno prelazi u produktivan kašalj s iskašljavanjem, bol i osjećaj pečenja u gornjem dijelu prsnog koša |
Akutna upala bronhija (bronhitis) | suh i nadražujući kašalj koji postepeno prelazi u mokar kašalj s iskašljavanjem i povraćanjem sluzi, kod neke djece također zviždanje, pištanje i kratak dah zbog sužavanja dišnih puteva u plućima (bronhija), udubljenje predjela oko epigastrija, međurebrenih prostora i jugularne (vratne) udubine, olakšanje u sjedećem položaju |
Akutna upala pluća i pleure (pneumonija i pleuritis) | suh i nadražujući kašalj koji postepeno prelazi u mokar kašalj s iskašljavanjem i povraćanjem sluzi, bolovi u prsnom košu, duboko disanje ublažava bolove na zahvaćenoj strani prsnog koša, zadihanost, opći umor |
Kako možemo spriječiti infekcije dišnog sistema?
Jedan od glavnih načina sprečavanja infekcija dišnog sistema jest zdrava prehrana – unos dovoljne količine tekućine, namirnica bogatih vitaminima, mineralima i vlaknima te namirnica koje sadržavaju malo masnoće, šećera i umjetnih poboljšivača okusa.
Važnu ulogu imaju i dovoljna tjelesna aktivnost djece (različiti sportovi, na primjer plivanje, vožnja bicikla, trčanje i pješačenje), dovoljno spavanja i redovan boravak na svježem zraku. Koristan je i boravak s djecom na moru.
U borbi za sprečavanje infekcija vrlo su važni briga za ličnu higijenu i jačanje djeteta, na primjer tuširanje izmjenično vrućom i hladnom vodom, posjeta sauni, odjeća prilagođena godišnjem dobu i spavanje uz otvoren prozor.
Osim tjelesne kondicije i dobrog psihičkog zdravlja važno je također izbjegavati stresne faktore koji bi mogli negativno djelovati na odbrambeni sistem. Treba se pobrinuti i za provjetravanje, odgovarajuću temperaturu i stepen vlage u stambenim prostorijama, što manje prašine i upotrebe klimatskih uređaja te zabranu pušenja u blizini djeteta.
U vrijeme kad su infekcije dišnog sistema češće treba izbjegavati prostorije u kojima se zadržava puno ljudi i uzimati što više vitamina i prirodnih sastojaka koji podupiru imunitet. Od gripe se može zaštititi vakcinisanjem. Za poticanje tjelesne otpornosti djece koja često obolijevaju od infekcija dišnog sistema možemo upotrijebiti dodatke prehrani koji aktiviraju imunološki sistem, posebno dodatke iz prirodnih izvora.
Učestale infekcije dišnog sistema i normalna stopa obolijevanja djece
Infekcije dišnog sistema spadaju u najčešće bolesti u djetinjstvu. Od učestalih infekcija dišnog sistema obolijeva 6–10 posto djece do šeste godine života. Poznata su dva vrhunca javljanja tih infekcija:
- dob 6–12 mjeseci – dijete je »potrošilo« zaštitna antitijela koja je dobilo od majke prije rođenja, a svoja vlastita još nije sasvim razvilo
- prvi kontakt djeteta s drugom djecom (vrtić, škola) – visoka izloženost različitim zaraznim bolestima zbog druge djece u grupi
Djeca do pete godine života obolijevaju prije svega od virusnih infekcija. Nakon polaska u školu prevladavaju bakterijske infekcije.
Učestale infekcije dišnog sistema u praksi su vrlo česte. To su prvenstveno infekcije gornjih dišnih puteva (nazalnih i paranazalnih sinusa, srednjeg uha, krajnika i ždrijela), a infekcije donjih dišnih puteva pogađaju približno 10 do 30 posto djece.
Učestale, ali blage infekcije – posebno infekcije gornjih dišnih puteva (npr. obična prehlada) – u djetinjstvu su česte i kod većine djece ne zahtijevaju dodatni ljekarski pregled.
“Fiziološki” stepen obolijevanja kod djece
Mlađa djeca (1–5 godina) | 6–8 epizoda infekcija dišnog sistema s blagim tokom, dobra reakcija na klasično liječenje u jesenskim i zimskim mjesecima |
Starija djeca (6–12 godina) | 2–4 epizode infekcija dišnog sistema s blagim tokom, dobra reakcija na klasično liječenje u jesenskim i zimskim mjesecima |
Kako možemo utjecati na imunološki sistem u djetinjstvu?
Danas postoji više načina utjecanja na dobar rad imunološkog sistema u djetinjstvu. Riječ je prije svega o aktivnim sastojcima koje općenito djeluju na djetetov imunološki sistem na različitim razinama. To su proizvodi koji su dostupni bez recepta ili pripravci koje propiše ljekar. Mnogi imaju dokazan utjecaj na infekcije dišnog sistema.
Najznačajniji aktivni sastojci s povoljnim učinkom na imunološki sistem koji se mogu kupiti u Bosni i Hercegovini:
- Bakterijski imunomodulatori: To su tvari s bakterijskim sastojcima koji najčešće uzrokuju infekcije dišnog sistema. Ti se lijekovi često upotrebljavaju za liječenje učestalih infekcija dišnog sistema, ali se ne mogu općenito preporučiti svoj djeci sklonoj infekcijama. Mogu se dobiti samo na recept, a njihova upotreba zasniva se na preporuci specijalista nakon detaljnog imunološkog pregleda.
- Biološki aktivni polisaharidi (beta-glukani): To su grupe vrlo učinkovitih prirodnih tvari koje su strukturni elementi ćelijskog zida kod gljiva i nekih biljaka. U crijevima djeluju lokalno, aktiviraju ćelije imunološkog sistema i potiču njegov rad. Jedan je od najprepoznatljivijih proizvoda za djecu na bosanskohercegovačkom tržištu Imunoglukan P4H.
- Probiotici i prebiotici: Probiotici su živi mikroorganizmi koji stvaraju odgovarajuću mikrofloru u crijevima. Prebiotici su neprobavljive tvari koje potiču razmnožavanje korisnih bakterija uobičajeno prisutnih u crijevima. Na imunološki sistem djeluju neposredno i posredno.
- Proizvodi na osnovi ehinaceje: Ti proizvodi uzimaju se prije svega kod akutnih infekcija jer je njihov preventivni učinak na učestale infekcije ograničen. Dugotrajna upotreba tih proizvoda nije preporučena.
- Kolostrum: Budući da ima raznolik i dragocjen sastav, kolostrum je nezamjenjiv životni saputnik za rast, vitalnost i zdravlje. Sadrži imunološke faktore i faktore rasta, aminokiseline, minerale i vitamine.
- Minerali (osobito cink i selen): Sadržaj cinka i selena u namirnicama dokazano utječe na optimalan rad imunološkog sistema.
- Vitamini (vitamini C, A i E): Vitamin C ima i važnu ulogu u liječenju akutnih i učestalih infekcija dišnog sistema. Sinergijski učinak vitamina C i glukana (Imunoglukan P4H) jača imunološki sistem.
Preuzeto prema: Pleuran, Vodič za roditelje
